Nedjelja, 9. prosinac. 2018.

Petrov: Podignuo sam kaznenu prijavu protiv Todorića, ali me više zanima tko stoji iza Agrokora

Božo Petrov, predsjednik Mosta, u rodnom Metkoviću sada provodi nešto više vremena nego kada je obavljao najviše političke dužnosti. Nakon što je Andrej Plenković odlučio naprasno prekinuti suradnju s Mostom, a Petrov dao ostavku na mjesto predsjednika Sabora, čelnik Mosta sada ima više vremena posvetiti se stranačkim politikama. Slobodnog vremena i dalje, kaže, nema, a u intervjuu za Magazin otkriva kako će Most djelovati u oporbi, što misli o Vladi iz koje su izbačeni, kako gleda na sukobe između predsjednice i premijera te ima li ambiciju kandidirati se za predsjednika Republike.

Kako sada Most funkcionira u oporbi, jeste li se naviknuli na novu ulogu, mijenjate li taktiku i ako da, na koji način?

– Mostov cilj je opće dobro i od osnivanja na tome neumorno radimo. Naravno, na tome cilju Mostu je bilo puno lakše raditi iz pozicije vladajuće većine. Međutim, Most ima nešto što se zove savjest, i upravo zbog te savjesti danas taj cilj pokušavamo ostvariti i iz drugačije – oporbene pozicije.

Oporbena pozicija nama nije zapreka da prepoznajemo što je dobro, a što nije. Primjerice, Zakon o koncesijama niti smo podržali niti ćemo ga podržati i svim silama borit ćemo se protiv sumnjivog raspolaganja općim dobrom kojemu svakodnevno svjedočimo, i bit ćemo na strani svih građana i lokalnih zajednica neovisno o tome ‘čiji su’. Iz oporbene pozicije Most je uspio progurati i izmjene Ovršnog zakona. Svjesno se o tome u javnosti šuti. To su mali koraci koje Most poduzima postupno i bez zadrške te bez ikakve pompe i namjere da na tome politički poentira. Oporbena pozicija, dakako, znači potrebu određenih prilagodbi, ali ne i promjenu biti našeg djelovanja.

Često vas se u javnosti doživljava kao protestnu skupinu koja se stalno nešto buni. Sada ipak nudite neka rješenja, kao što je bio slučaj s modelom kupnje Ine. Hoćete li biti konstruktivna oporba i koje će biti vaše prve inicijative za jesensko zasjedanje Sabora?

– Most je čimbenik koji uvijek ima za cilj djelovati konstruktivno imajući u vidu dobro svih građana. Međutim, treba li se zbog općeg dobra suprotstaviti očiglednom kriminalu velikih razmjera i sukobu interesa, kao što je bio slučaj s Agrokorom, ili djelovanju na štetu općeg dobra kao što je bilo sa Zakonom o koncesijama, Most će to učiniti, pa čak i kada nam se prigovara da tako djelujući nismo konstruktivni, da narušavamo stabilnost i kako li se to već formulira u javnosti. Kriminal, zanemarivanje temeljnih nacionalnih interesa i zanemarivanje općeg dobra zadnjih se nekoliko mjeseci na jeziv način u medijskom prostoru počelo nazivati stabilnošću, a Most kao nešto što razara stabilnost. Bit ću sasvim jasan – Most se zalaže za stabilnost, ali ne za stabilnost koja znači zanemarivanje nacionalnih interesa, zaštitu koruptivnih mreža i podršku svemu onom što nas je dovelo tu gdje smo danas. Uostalom, voda je najmirnija kada je prekrije žabokrečina.

Takva stabilnost, pa i kada je sto puta ponovljena, predstavlja obmanu naroda i mi ćemo to uvijek reći, pa i kad nas optužuju da narušavamo tu famoznu stabilnost koja nam je, kao, neophodna. Most stalno i otvorena srca nudi svoja rješenja vodeći se općim dobrom. Spomenuli ste otkup Ine, tu je i barem djelomično rješenje problema blokiranih i ovršenih građana, ali podsjećam da Most intenzivno radi i na lokalnoj razini te pokušava pronaći načine i definirati mjere za učinkovito funkcioniranje općina i gradova, posebice u području komunalnog gospodarstva, zaštite plaža u lokalnim jedinicama od štetnih koncesija, sustavu gospodarenja otpadom. Na jesen planiramo otvoriti mnoge važne teme i pitanja koja nisu dnevnopolitičko prepucavanje već dugoročna i strateška rješenja za ključna pitanja koja pripremamo u suradnji sa stručnjacima.

Kako gledate na najavu HDZ-a da mijenja Zakon o lokalnoj samoupravi koji se kolokvijalno naziva lex šerif?

– Najavljeni ‘lex šerif’ je politička i zakonodavna likvidacija predstavničkih tijela u gradovima i općinama te ukidanje demokracije u njima. Donese li se taj zakon, čemu onda služe gradska i općinska vijeća kao institucije predstavničke demokracije? U općinama i gradovima to su legislativna tijela poput Hrvatskog sabora na državnoj razini, a oni ih žele likvidirati. Prema tome bi lokalni šerifi mogli vladati bez ikakve odgovornosti, imuni od svake kontrole i smjene te korekcija od strane predstavnika naroda. Koja je pozadina toga zakona? Očigledno da vladajuća partija nema većinu u gradskim i općinskim vijećima kojom se toliko intenzivno pobjednički diči pa sada pokušava eliminirati taj najčišći oblik demokracije u lokalnim zajednicama. To je ona logika koje smo se nagledali u bivšoj državi, a glasi: što ti ne odgovara, likvidiraj i eliminiraj. Ili poznatije: Drugovi, nećemo se držati zakona kao pijan plota. Što je sljedeći korak? Ukidanje Hrvatskog sabora?

 Kako danas gledate na vaše izbacivanje iz Vlade? Mislite li da je to bilo nešto planirano (ako da, tko stoji iza toga i koji je razlog) ili je bila impulzivna reakcija premijera Plenkovića zbog slučaja Marić?

– Ne osvrćemo se na to. Ne bavimo se time. Idemo naprijed. Činjenica je da danas DORH istražuje Agrokor temeljem moje prijave kao građanina, a tada sam bio predsjednik Sabora. To govori koji je naš smjer i gdje stremimo, a da nećemo odstupiti od svojih stavova znao je i sam Plenković i zbog toga je i pripremio onakav istup na sjednici Vlade.

Sada kada ste u oporbi zajedno sa SDP-om i ostalim strankama, dogovarate li neku zajedničku strategiju, nastupe ili zajedničke inicijative? Postoji li mogućnost da ponovno pokrenete pitanje povjerenja premijeru, odnosno Vladi ili ministru Mariću?

– Od svojih početaka Most ističe da je otvoren prema svim ljudima, neovisno kojoj stranci pripadaju, kakvog su svjetonazora, nacionalne, vjerske ili kakve druge pripadnosti. Naše sugovornike i suradnike radi medijskih potreba ne treba dijeliti ni po kakvome kriteriju niti ih svrstavati u neke umjetno stvorene grupacije. Most je rado prihvatio, primjerice, konstruktivan prijedlog zastupnika Škibole glede RBA zadruga, surađujemo sa zastupnikom Aleksićem na njegovim inicijativama, prihvatili smo dobre amandmane Vlade na izmjene Ovršnog zakona, svakoj kvalitetnoj inicijativi SDP-a nismo predstavljali zapreku, izrazito smo jako podržali prosvjed branitelja zbog sramote zvane Plitvička jezera. Kao što vidite iz ovih najsvježijih primjera, otvoreni smo i nemamo taštinu, ali imamo neke granica i kriterije. Gospodin Marić debelo je prešao tu granicu savjesti, morala, nepristranosti, poštenja ili kakogod je želite nazvati. To je svima jasno i posljedice su očigledne. Formalna izmotavanja glede toga su samo bacanje pijeska u oči građanima, a posljedice toga bit će dugoročne, a najprije pogađaju najranjiviju skupinu.

Jesu li prijevremeni izbori realnost ili mislite da će Plenković zadržati ovu krhku većinu?

– Kako ste sami rekli, Most je oporbena stranka i iz te pozicije može samo promatrati spletke oko vlasti, raspodjele plijena i tko će kome što dati, o čemu izravno ovisi hoće li biti prijevremenih izbora ili ne. Što se nas tiče, za izbore smo spremni u svakom trenutku, ali ne žuri nam se, spremni smo odraditi mandat do kraja i posla ima dovoljno.

Komunicirate li s premijerom Plenkovićem nakon razlaza i vidite li u budućnosti mogućnost da ponovno surađujete s HDZ-om? A s SDP-om i Bernardićem na čelu te stranke?

– Komunikacija i razgovor je stvar uljuđenosti i dobrog odgoja uS kući. Most prema svima nastupa s uvažavanjem te je otvoren za svaku bilo čiju konstruktivnu pojedinačnu inicijativu. Formalna suradnja je nešto što u ovome trenutku za nas, ali i druge političke čimbenike naprosto nije tema.

Kako gledate na zadnji sukob premijera i predsjednice Republike zbog ministra Krstičevića, mislite li da je baš on razlog ili nešto drugo?

– Mostu je izrazito žao što su nejasnoće na relaciji predsjednica – Vlada ostavile teške posljedice na terenu u vidu izgorenih kuća i imovine građana. Najveći dio naših članova sudjelovao je u gašenju požara na terenu, s kantama i lopatama u ruci kako bi spasio svoje domove i imovinu, kao i imovinu svojih susjeda, nismo na požarišta stizali u crnim limuzinama kada je sve bilo gotovo. Ne ulazeći u probleme u komunikaciji predsjednice i gospodina Krstičevića, želim naglasiti da se takve ekstremne situacije ne rješavaju prepirkom dok sve gori, nego puno ranije – kroz unaprijed precizno pripremljene procedure, što se mora raditi u takvim situacijama i tko što mora raditi. Činjenica jest da je sustav zakazao, i to u mjeri da je pitanje imamo li uopće sustav. Jer goloruki mještani, neodgovarajuće opremljeni vatrogasci, potpuna odsutnost koordinacije, manjak osoba na terenu, gašenje kantama i nedostatak vode za gašenje pokazuju da sustava o kojem se toliko govori i piše u stvarnosti uopće nema. Ova situacija treba poslužiti kao stroga opomena i biti poticaj svima da se sve nesuglasice i problemi riješe sada kako u nekom budućem požaru ne bismo iznova zakazali kao sustav.

Kako je, po vama, Vlada reagirala na požare u Dalmaciji?

– Pitanje ne bi smjelo glasiti kako je Vlada reagirala, nego gdje je Vlada bila u tom trenutku. Ministar unutarnjih poslova Božinović je zajedno s predsjednikom Sabora Jandrokovićem i njegovim sinom gledao meč na Wimbledonu. Predsjednica je bila u Salzburgu, dok je u Splitu u vrijeme požara HDZ i gospodin Krstulović Opara zajedno s Kerumom održavao konstituirajuću sjednicu gradskog vijeća i bavio se pitanjem imaju li dovoljnu većinu i kako raspodijeliti fotelje. Znači, nikoga doslovce nije bilo ni blizu požara. Svi su dan-dva bili zaokupljeni nečim drugim i nevažnim u odnosu na požar.

 Jesu li možda ustavne ovlasti predsjednika problem i biste li tu nešto mijenjali? Možda izbor predsjednika u Saboru?

– Ne bih išao tako daleko. Jednostavno, Hrvatska nije Njemačka i nisam siguran da smo u stanju mirne i hladne glave izabrati osobu koja ima nepodijeljeni ugled u društvu. Pokazuje nam to i izbor sudaca Ustavnog suda koji u svojoj osnovi ima taj mehanizam konsenzusa oko najboljih pojedinaca, a u stvarnosti se pretvorio u najgori oblik političke trgovine koji se može zamisliti. Zato mislim da su neposredni izbori i politički legitimitet koji iz toga proizlazi i dalje bolje rješenje.

 Hoće li Most imati svog kandidata za predsjednika Republike i imate li vi te ambicije?

– Predsjednički izbori razmjerno su daleko. Treba se okrenuti izazovima koji nam slijede u rujnu i najprije se s njima suočiti. Politika Mosta glede kandidiranja je jasna. O tome ne odlučuje ni Božo Petrov ni itko drugi pojedinačno. Postoje stranačka tijela i platforma nezavisnih lista s kojima surađujemo, a koji na demokratski način, većinom, donose odluku imajući u vidu tko je najkompetentniji i najprikladniji kandidat. Kako se biraju stranački dužnosnici i dužnosnici s platforme Mosta na najnižoj razini, tako će se birati i svi ostali. Na isti način odlučivat će se hoće li Most uopće imati kandidata, a zatim tek tko bi to eventualno mogao biti. Proces je pošten, objektivan i u cijelosti impersonalan.

Je li Slaven Dobrović s krivom optužbom prema Zdravku Mariću pogriješio i zapravo skinuo fokus s rasprave o Agrokoru?

– Kolega Dobrović je kao odgovoran čovjek priznao pogrešku te se ispričao i zbog toga ga cijenim. No takve se pogreške Mostu više ne smiju događati. Bio bih presretan kada bi s tom isprikom, kao što to u povodu ove pogreške HDZ pokušava trijumfalno postići, nestali svi problemi Agrokora i sumnje u gospodina Marića. Činjenica jest da je Agrokor već dugo u dubokim problemima, da su svi to znali, i to počevši do zaposlenika koji su najniži u hijerarhijskoj strukturi poput običnih radnika, pa do vrha Agrokora i gospodina Marića kad je predložio donošenje odluke o dodjeli kredita HBOR-a. HDZ se ovdje igra maskama, obmanama, skretanjem s teme, ali Agrokor je problem koji je izvan kontrole, to je problem koji se ne može riješiti preslagivanjem Vlade, protjerivanjem, silom, PR-om, kontrolom medija… On je tu, prati nas, i bojim se posljedica takve politike.

Imate li kontakt s predsjednicom Republike, kakvi su odnosi među vama?

– Nemam nikakvih posebnih kontakata s predsjednicom. No mi u Mostu, kao legalisti, uvijek ćemo poštovati instituciju predsjednika.

 Kako biste vi reagirali da ste premijer i da vam netko poput Krstičevića podnese ostavku?

– Ovo naprosto nije pitanje za mene. Ne mogu odgovarati o situaciji ‘što bi bilo kad bi bilo’, a tim više glede situacije i pozicije u kojoj se nikad nisam našao.

 Kako ocjenjujete Plenkovića i njegovu Vladu?

– Dobro ste rekli, to je privatna Vlada gospodina Plenkovića. Ova je Vlada odvojena od naroda i kao takva ona narodu ne pripada niti je izraz njegove volje. Riječ je o feudalnom modelu i stilu vladanja utemeljenom na ucjenama, pritiscima te političkom i ekonomskom reketu. U tom modelu postoji izrazita manjina povlaštenih osoba povezanih s HDZ-om kojima vladajuća partija jamči nesrazmjerno velike probitke u zamjenu za kojekakve sadašnje ili buduće koristi. Ova je Vlada posljednji pokušaj različitih interesnih skupina da sačuvaju status quo i spriječe promjenu koja se dogodila pojavom Mosta na hrvatskoj političkoj sceni. U svojoj biti ova je Vlada obmana koja se služi beskonačnim ponavljanjem riječi stabilnost. Zasigurno ste primijetili da se svaki problem ili izazov s kojim se susreće Vlada pokriva riječju stabilnost, a nakon toga nastupa šutnja. Međutim, čini mi se iz realnog života da onaj tko je uistinu stabilan nikad neće na svaki podražaj izvana vikati stabilnost. Ne izvikuje li to samo onaj tko je u biti sam unutar sebe nestabilan?! Uzmemo li da je opće dobro jedini kriterij za ocjenu svake vlasti, postavlja se pitanje služi li uistinu postojeća ‘stabilna’ vlada i navodna politička ‘stabilnost’ općem dobru?

Kako gledate na HNS i na njihovu koaliciju s HDZ-om, a kako komentirate Vrdoljakov izlazak iz aktivne politike nakon toga?

– HDZ je politički likvidirao HNS. Oni kao ozbiljna politička opcija više ne postoje i nepotrebno ih je komentirati ili pitati za mišljenje. A za Vrdoljaka se ne bojim. On je od onih koje izbacite kroz vrata da bi se ubrzo vratio kroz prozor.

Gdje je Most pogriješio u svom djelovanju?

– Kao što sam prethodno rekao, Most je participirajući u Vladi stekao veliko političko iskustvo. Analizirali smo svoje postupke i sada se okrećemo budućnosti. Živimo sada, u ovom trenutku i naš je krajnji cilj političkim djelovanjem pridonositi općem dobru.

Kako vidite razvoj situacije s Agrokorom?

– To je problem koji će nas pratiti dulje vrijeme i ako se s njime ne suočimo potpuno, pošteno i objektivno, čeka nas neizvjesna budućnost. Što se tiče nekih preciznijih predviđanja, na to ne mogu odgovoriti jer javnost još uvijek nema potpune informacije o stanju u Agrokoru. Pa mi još niti ne znamo stanje ukupnog poreznog duga jer ga je Porezna uprava Ministarstva financija proglasila poreznom tajnom. Ono što možemo vidjeti su svakodnevne nove žrtve Agrokora i to je ono što me zabrinjava.

O poslu koji obavlja Vladin povjerenik g. Ramljak teško je suditi s obzirom na to da izvješća o Agrokoru sadrže samo marginalne i nepotpune informacije o stvarnom stanju u toj kompaniji, a ono o čemu se javnost izvještava su isključivo ‘uspjesi’ Vlade i povjerenika. Čitajući medijske objave o Agrokoru, netko bi mogao pomisliti da tamo cvjetaju ruže. Međutim, mi još uvijek ne znamo kakvo je stanje niti kakvi su planovi glede restrukturiranja Agrokora. Naš je stav u tom smislu jasan. su ključneAgrokor ne može opstati u ovom obliku niti njegov vlasnik može biti Ivica Todorić.

Što se tiče interesa koji se prelamaju u Agrokoru, predlažemo svim političkim čimbenicima da se što prije osnuje saborsko povjerenstvo za Agrokor. Nema opravdanja za odgađanje te odluke. Tek tada moći ćemo zaključivati čiji interesi stoje iza Agrokora.

Mislite li da bi Todorić trebao odgovarati za slom Agrokora?

– Ja nisam ni tužitelj niti sudac. Postoje institucije ove države koje moraju istražiti i utvrditi odgovornost Ivice Todorića. Ja sam podnio kaznenu prijavu i očekujem da nadležna tijela o njoj odluče. No, nas u Mostu čak i više od toga zanimaju odgovori na pitanje kako su jedan čovjek i jedna tvrtka mogli biti iznad države, njezinih zakona i nadzora? Je li taj čovjek bio sam, stoji li netko iza njega? Ima li Agrokor i neke druge, skrivene vlasnike? Kakav je to politički i ekonomski model koji je to omogućio? Tko je tvorac takvog modela? Očigledno je da se radilo o svojevrsnoj sprezi interesa koji su morali sezati u sam vrh državne vlasti, neovisno o tome tko je u određenom trenutku obnašao vlast. U tom smislu zanimljivo je kako su dvije najveće političke partije, HDZ i SDP, odgodile donošenje odluke o osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor.

Zašto ste se razišli s Ivicom Relkovićem?

– Gospodin Relković je odabrao svoj put. Želim mu svu sreću u daljnjem životu i radu.

 Imate li sada više slobodnog vremena za posvetiti se obitelji, gradnji kuće i ostalim privatnim obvezama?

– I ne baš. Za kvalitetno djelovanje iz oporbe također je potrebno uložiti puno vremena i truda. Trenutno sam posvećen unutarnjoj organizaciji, jačanju platforme nezavisnih koju širimo, pokretanju inicijativa koje su ključne za lokalne sredine, čemu ćemo posvetiti više pozornosti i energije od jeseni.

jutranji.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *