Petak, 15. prosinac. 2017.

Za turiste foto-safari na biljke i ptice, šaš i trsku te berba mandarinki

po delti Neretve 9. Maslini u lice te prolazeći na našemu jarunskom placu uz izdvojen štand s lubenicama i dinjama (priznajem, nisam se srodila s time što je pipun, što milun, je li dinju zovu lubenicom kao na Braču ili bostanom već hercegovački, bijelim i crnim grožđem (je li to neretvanskaplavka?), nektarinama, rajčicama uz koje su se izrijekom razmetale tamošnjim podrijetlom – kao što sada čine s ranim mandarinkama – samo sam se nasmiješila s sjećanjem na niz sličnih štandova uz cestu uz kanale gdje s jedne strane raste trska, a s druge šaš i dok se ni ne snađete koje zovu ševar, krov, krovin, krović, a koje botur i boturica, već su vas nanutkali ,  nečim domestichomemade.

 

Suveniri s okusom neretvanske zemlje

Jestivi neretvanski suveniri (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Jestivi neretvanski suveniri (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Ondje smo kupili vijenac češnjaka i vijenac u češnjak upletenu ljutu papriku, koja  će, dok se ne osuši i pocrveni, grijati moju kuhinjicu i zelenim, narančastim i crvenim paprikama. Kad god ih pogledam, usta će me zapeći od pomisli na ljutinu neretvanskoga brudeta od jegulja i na Pavin rižot od žaba. Rado ih uspoređuju sa slavonskim i osobito baranjskim fišpaprikašem, iako su meni bliskije močvare Kopačkoga rita i Neretve.

Nas troje u Villi Neretvi s mojim kuharicama za neretvanske majstore: Pavo Jerković, Božica Brkan i Kristian Jerković (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Nas troje u Villi Neretvi s mojim kuharicama za neretvanske majstore: Pavo Jerković, Božica Brkan i Kristian Jerković (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Kao u filmu Ljudi s Neretve, crno-bijeli dokumentarac po tkozna koji put odgledan na satelitu, otprije valjda pola stoljeća, kad su se plodovi prevozili na trupama, trupicama, mi Moslavci s močvara rekli bismo čunovima, a svadbe i pogrebi na lađama, kakve se danas utrkuju u čuvenom 22 kilometra dugom maratonu od Metkovića do Ploča i pod kojima rijeka pulsira bolje nego pod automobilima prepune ceste što ih je počeo graditi još Napoleonovo general Marmont a ni danas još nisu dogotovljene, zagledane na budući pelješki most što će ih djelomice skrenuti drugom trasom.

Za turiste foto-safari na biljke i ptice, šaš i trsku te berba mandarinki

Sponzor i poštovatelj Pavo Jerković na pjesničkoj večeri: slijeva nadesno Katarina Barišić, Drago Štamuk, čuvena liječnica Nela Sršen, Pavo Jerković i Božica Brkan (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Sponzor i poštovatelj Pavo Jerković na pjesničkoj večeri: slijeva nadesno Katarina Barišić, Drago Štamuk, čuvena liječnica Nela Sršen, Pavo Jerković i Božica Brkan (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Na tim većim i širim čamcima, bilo na vesla bilo s motorom, prevoze se također i svadbe – jedna do Neretvanske kuće Pave Jerkovića …. – a mnogo češće turisti. Prema zamisli doajena neretvanskoga turizma koji se prije 26 godina vratio iz Njemačke i otvorio hotel i restoran Villa Neretva, odlaze u foto-safari, a kad je sezona i u berbu mandarina.

Poput Salinasa Gabelom u potrazi za Trojom, Odisejem…

Do Pavine Neretvanske kuće samo lađom (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Do Pavine Neretvanske kuće samo lađom (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Da danas snimaju dokumentrac, ne samo da bi bio u koloru, nego bi i sadržajno bio bitno drukčiji. Toliko se toga promijenilo posljednjih desetljeća koliko se prije nije uspijevalo ni stoljećima. U jedinstvenu prošlost neretvanske doline zagledani su i prirodoslovci i povjesničari. Arheolozi iskapaju rimsku prošlost što se može vidjeti ne samo u Arheološkom muzeju Narona u Vidu te u Naroni, dok Salinas tuda po Gabeli u potrazi za Trojom, Odisejem i Odisejom. U prolazu uz Kulu Naronsku ispričat će vam kako su Turci uspjeli stići dotuda, a o bitkama u okolici svjedoči, tvrde, naziv sela Krvavac.

22 godine u 100 vodećih hrvatskih restorana

Trupice pred Neretvanskom kućom: njima se nekad sve prevozilo Neretvom (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Rrmantika pred Neretvanskom kućom: trupicam se nekad sve prevozilo rijekom (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Prirodoslovnom muzeju Metković osluškujemo glasanje i ptica i leptira sve do kreketa žaba. Na Neretvi one ne krekeču nego škrkoču. Pomno se broje vrste bilja i životinja koje pomalo nestaje, a u Villi Neretvi, u svaki dosadašnji, čak 22 godine uzastopce uvršten u 100 vodećih hrvatskih restorana, pa u Dobre restorane, pa u niz drugih vodičam gdje me više od četvrt stoljeća očekuje i napokon srdačno dočekuje, prijatelj i gastronaut Pavo izlaže svoju kolekciju kojekakvih žaba, da im uzvrati za slast u loncu i na tanjuru. Za pravu rapsodiju na tanjuru!

Na žabe karabitericom, kao u filmu Ljudi s Neretve

Chef Kristian s rezervom začinskoga bilja u kuhinji Ville Neretve, koja je loncima začinskog bilja sva namirisana (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Chef Kristian s rezervom začinskoga bilja u kuhinji Ville Neretve, koja je loncima začinskog bilja sva namirisana (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Dakako da sam se odmah prisjetila filmskog motiva hvatanja žabe svjetlom, karabitericama valjda, kako su se lovile i u barama oko mojega sela Okešinca ispod Križa. Lovile se i u kutijama ispletenim od šibe, kao i puževi, svježe, te noći uhvaćene i žive, ranim vlakom slale za Francusku. Nikad se u nas nisu jele! Rekoše mi: ni za najveće gladi. A sad ih i nema, jer je sve izmeliorirano, nekad močvarno tlo ocijeđeno. Zato uvijek zavidim Lokvama, Trilju i Neretvu na to deliciji, zbog koje sam – zbog teksta, dakako! – umalo završila na davanju izjave mjerodavnima kao što sam onomad zbog uznemiravanja javnosti zbog zaštićenih gljiva.

Jedna od tipičnih neretvanskih lađa Ville Neretve za praktičan i romantičan prijevoz robe i gostiju, fotosafarenje i berbu mandarina (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Jedna od tipičnih neretvanskih lađa Ville Neretve za praktičan i romantičan prijevoz robe i gostiju, fotosafarenje i berbu mandarina (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Kad pogledam fotografije koje mi je umjesto razglednice s ljetovanja poslao moje predani suradnik sjajni fotograf Igor Sitar, požalila sam što se nismo zajedno dospjeli otisnuti u to planirano gastroputovanje.

Brodet poslovičan, a rižoto pomno kreiran

Troje majstora iz kuhinje: i bračni par Jerković, Kristian i (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Troje majstora iz kuhinje: Renata Vučković i bračni par Jerković, Kristian i Andrijana (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Kušali smo iz kuhinje Ville Neretve, u kojoj sam upoznala majstorsku ekipu Pavina sina Kristiana Jerkovića, njegovu suprugu Andrijanu i majstoricu s kuhačom gospođu Renatu Vučković,recimo, nekoliko vrsta rižota, od teletine i crni od sipe, ali predstavljam rižot od žaba. On je raritet u koji su Pavo i Kristijan utrošili podosta vremena, ali ne toliko koliko u čudesnu tortu od rogača, recept koje nam ipak nisu otkrili. I recept za rižot objavljujem zadržavajući jednu, ali posve malu tajnu za sebe. Brodet sam davno objavila kako u novinama tako i u zavičajnoj čitanci Oblizeki – Moslavina za stolom, pa i priču o njemu izdvajam iz ove.

Rižot od žaba

Rižoto od žaba poslužen gotovo kao doma, u rajngli (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Rižoto od žaba poslužen gotovo kao doma, u rajngli (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Sastojci (za 10 osoba)

  • 2,5 kg žabljih krakova
  • 500 g luka
  • 300 g koncentrata rajčice
  • 150 g pancete
  • 500 g riže
  • 2 dl maslinova ulja
  • 1 dl vinskog octa
  • 2 ljute paprike
  • 4 lovorov lista
  • začini, sol
Uz tanjur s rižotom i tanjurić za odlaganje kostiju žabljih krakova (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Uz tanjur s rižotom i tanjurić za odlaganje kostiju žabljih krakova (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Priprema

Na maslinovu ulju dinstajte sitno nasjeckani luk: Dodajte sjeckanu pancetu, lovorov ist i ljutu papriku. Kad se sve prodinsta, dodajte koncentrat rajčice i hladne vode. Kad se prokuha, dodajte očišćene žablje krakove, a kad su napola gotove, dodajte i ocat. Pri kraju kuhanja dodajte već skuhanu rižu da se sve zajedno prožme.

Majstor Pavo dijeli gostima rižoto od žabai (Fotografija Miljenko brezak Oblizeki)

Majstor Pavo dijeli gostima rižoto od žabai (Fotografija Miljenko brezak Oblizeki)

Piše Božica Brkan

obilazak.com

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *