Petak, 15. prosinac. 2017.

Na Maloj rivi u Metkoviću grizu orade

 Da se u Neretvi love morske ribe nije nikakva novost. Slab dotok ovih dana još je više stanjio ionako tanak sloj slatke vode na površini pa koji metar ispod plivaju morske ribe poput orada. Od lokalnih sportskih ribiča doznali smo da dobro idu na gliste, tj. máme, kao se nekada govorilo.

Nizak vodostaj u našemu dijelu Neretve nije rijetkost ni ujesen ili zimi, kada se za sušna razdoblja vode Neretve i njezinih pritoka zadržavaju u umjetnim akumulacijama radi proizvodnje električne energije. Tako je prošlu srijedu u 21 sat u Metkoviću zabilježen vodostaj od 45 cm, a istovremeno na Ušću Male Neretve visina mora od 35 cm. Budući da je „nula“ letve u Metkoviću na -27 cm, a one na Ušću na -20 cm, ispada da je površina Neretve u Metkoviću bila samo tri cm viša od morske.

Problemi sa smanjenim dotokom slatke vode koritom Neretve uočeni su već nakon prvih hidrotehničkih radova na sustavu Donji horizonti, tj. izgradnjom brana Grančarevo (HE Trebinje 1) i Trebinje (HE Trebinje 2) na Trebišnjici, izgradnjom HE Dubrovnik u Platu, betoniranjem korita Trebišnjice kroz Popovo polje i na koncu izgradnjom CHE Čapljina (Svitava) u neposrednoj blizini Metkovića. Osim smanjena dotoka koritom Neretve, uočena je i bitno smanjena izdašnost pribrdskih izvora na lijevoj strani Neretve, koji se protežu od hercegovačkih preko neretvanskih brda do obala Dubrovačkoga primorja. Spomenimo poznati izvor u Bijelome Viru. Prema mjerenjima Hrvatskih voda njegova se izdašnost svela na samo ¼ nekadašnje. Budući da je dolina Neretve na krškoj podlozi, zna se da u nju slana morska voda ne prodire samo koritom Neretve nego i tzv. sifonima. Stoga su spomenuti izvori važni da tu slanu vodu potiskuju u dublje slojeve da ne bi solila poljoprivredne površine.

Procjena je da sustav Donji horizonti iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice godišnje odnosi oko četiri milijarde prostornih metara vode, dok je se za nedovršeni sustav Gornji horizonti smatra da će ih odnijeti još oko dvije milijarde. Posljednjih je godina aktualna gradnja brane Pošćenje na jugozapadu Nevesinjskoga polja i HE Dabar na rubu Dabarskoga polja, no malo se zna da su neki hidrotehnički objekti Gornjih horizonata već završeni. Spomenimo dva tunela koji vodu iz Dabarskoga polja odvode u Fatničko polje te iz njega u umjetnu akumulaciju Bileća, na čijemu je kraju brana Grančarevo.

metković.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *